Umjesto da se više otvaraju prema građanima/kama, lokalne samouprave u BiH sve zatvorenije.

Druga godina istraživanja otvorenosti svih jedinica lokalnih samouprava u BiH, pokazuje da su ove institucije veoma zatvorene prema građanima/kama naše zemlje, i umjesto unapređenja stanja pojedine institucije i nazaduju.

Prosječni rezultat svih institucija iznosi svega 33% zadovoljenih indikatora, što predstavlja nešto lošiji rezultat od prošlogodišnjeg kada je rezultat iznosio 34%.

Analiza otvorenosti urađena je na osnovu četiri principa (transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovistost).  Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim web stranicama objavljuju podatke poput: budžetskih dokumenata, finansijskih izvještaja, budžeta za građane, planova rada, informacija o nadležnostima, biografije rukovodica, informacije o zaposlenima, informacije o javnim nabavkama, javnim raspravama, antikorupcijskim politikama, podatke o radu općinskih/gradskih vijeća itd.

Monitoring je pokazao nekoliko “kritičnih tačaka”, odnosno ključnih prepreka kada je u pitanju otvorenost i transparentnost institucija kao što su neadekvatno sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, planiranje i uvid u trošenje javnih sredstava te korištenja neadekvatnih i zastarjelih načina komunikacije. 

Većina institucija ne ažurira svoje zvanične web stranice, a neke poput Općine Istočni Drvar, Kupres (RS), Istočni Mostar, Glamoč te Dobretići i dalje nemaju zvaničnu web stranicu, dok Budžet za građane ima samo 12 jedinica lokalne samouprave u cijeloj zemlji. To je još manji broj u odnosu na rezultate od prošle godine, kada je ovu publikaciju objavljenu na svojim web stranicama imalo tek 18 institucija.

Javne konsultacije i rasprave su za Lokalne samouprave nepoznanica. Općine i gradovi ne objavljuju pozive za javne konsultacije/rasprave, kao ni informacije o provedenim javnim raspravama i izvještaje sa pismenim objašnjenjima i odgovorima na komentare i prijedloge pa je ostvareni rezultat u ovoj oblasti svega 7%.

Nedostatak u davanju potrebnih informacija građanima/kama nije nadoknađen ni prisustvom općinskih i gradskih administracija na društvenim mrežama, jer ne postoji ujednačena praksa komunikacije na ovakav način. Indikativno je da lokalni nivo nije pretjerano zainteresovan ni za saradnju i odgovaranje na upite. Naime, tokom istraživanja U.G. “Zašto ne” dostavilo je svim jedinicama lokalne samouprave upitnik sa nekoliko pitanja, a odgovor je stigao od samo 24, što je poražavajuća činjenica.

S druge strane, postoje i primjeri jedinica LSU koje više od drugih ulažu napore kako bi se građani pravovremeno informisali o podacima od društvene koristi. Pa tako sa najvećim postotkom ispunjenosti su: Općina Stari Grad Sarajevo sa 72,09% zadovoljenih indikatora otvorenosti, Općina Kakanj sa 57,84%, Grad Prijedor sa 56,81%, Grad Zenica sa 54,92% i Općina Novo Sarajevo 54,53%.

Napominjemo da transparentnost, otvorenost i odgovornost u dobrom upravljanju predstavljaju osnovne preduslove kvalitetne lokalne samouprave i ne oni smiju biti tretirani kao “poklon“ građanima/kama.