Većina lokalnih samouprava u BiH ne ispunjava osnovne standarde otvorenosti i transparentnosti

Istraživanje za 2023. godinu pokazalo je da većina lokalnih zajednica ne ispunjava osnovne standarde otvorenosti, što ukazuje na potrebu za hitnim unapređenjem.

Lokalni indeks otvorenosti je alat koji mjeri dostupnost informacija na web stranicama lokalnih samouprava u BiH na osnovu četiri principa - transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim web stranicama objavljuju organizacijske i budžetske informacije, informacije o javnim nabavkama i javnim raspravama, a kroz indikatore se ocjenjuje i nivo otvorenosti institucije prema građanima i interakcije s građanima.

Prosječni rezultat otvorenosti za istraživanje provedeno za 2023. godinu iznosi 43% i gotovo je identičan rezultatu iz 2022. godine koji je iznosio 42%. Podsjećamo, rezultat otvorenosti 2021. godine iznosio je 40%, a 2020. i 2019. godine 33% odnosno 34%.

Od 145 lokalnih samouprava obuhvaćenih istraživanjem, čak 101 ne zadovoljava ni 50% indikatora, a tek tri jedinice lokalne samouprave (LSU) zadovoljavaju visoke standarde otvorenosti i rezultat im iznosi preko 80%. 

Lista 10 najotvorenijih LSU za 2023. godinu:
1. Općina Novo Sarajevo 85.73%
2. Općina Tešanj 82.3%
3. Općina Travnik 82.21%
4. Grad Gračanica 72.71%
5. Grad Tuzla 72.44%
6. Grad Prijedor 71.2%
7. Općina Stari Grad Sarajevo 66.36%
8. Grad Prnjavor 65.41%
9. Opština Šamac 65.34%
10. Općina Kakanj 64.32%

Lista svih 145 LSU sa rezultatima istraživanja za 2023. godinu dostupna je na ovom linku.

Transparentnost lokalnih samouprava u BiH na klimavim nogama

U oblasti transparentnosti lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju tek skromnih 30% indikatora. U okviru transparentnosti provjerava se dostupnost organizacijskih informacija, te informacija o budžetima i javnim nabavkama.

Porazno je da neke lokalne samouprave i dalje nemaju web stranice, poput opština Kupres (RS), Istočni Drvar, Dobretići i Istočni Mostar.

Kada je riječ o organizacijskim informacijama, koje bi trebale građanima/kama pružiti uvid u osnovne informacije o radu LSU, i dalje se primjećuju veliki nedostaci i neujednačenost dostupnosti informacijama između različitih LSU. Tako samo 37 lokalnih samouprava ima dostupan organogram, a 32 LSU nema objavljenu biografiju ili CV (grado)načelnika/ice.

Građani/ke će teško doći i do plana/programa rada (grado)načelnika/ice jer čak 96 LSU nema objavljen program rada za posljednje tri godine, dok je situacija nešto bolja kada je riječ o planu/prgramu rada općinskih/gradskih vijeća (OV/GV) gdje 24 LSU nemaju objavljen niti jedan pan/program rada u posljednje tri godine.

Izvještaji o radu (grado)načelnika/ica dostupni za samo 43 LSU, a od ovog broja samo 16 ima dostupne izvještaje za svaku od posljednje tri godine obuhvaćene istraživanjem. Slična je situacija i kada je riječ o dostupnosti izvještaja o radu za OV/GV - izvještaji su dostupni za 42 LSU, od čega samo 16 ima izvještaje dostupne za svaku od posljednje tri godine obuhvaćene istraživanjem.

Tromjesečni ili polugodišnji izvještaji o radu (grado)načelnika/ice ili OV/GV su pogotovo rijetkost, te svega par LSU poput Gradiške, Čelinca, Tešnja i Žepča ima ove dokumente objavljene na svojim web stranicama.

Od 145 LSU, tek 49 ima objavljene aktualne strategije na svojim web stranicama, a potpune informacije o imenima, radnim mjestima i kontaktima svih uposlenih službenika/ice dostupne na web stranici nema većina institucija. Naime, tek 26 LSU ima sve navedene informacije objavljene na web stranicama, dok još 16 ima neku od ovih informacija (npr. ime i radno mjesto, ali ne i kontakt službenika/ica). Također, kod 16 lokalnih samouprava nije bilo moguće pronaći informacije o imenima i kontakte općinskih/gradskih vijećnika/ica.

Informacije o plaćama javnih službenika/ica na web stranicama objavljuje tek nešto više od četvrtine LSU u BiH, a jedinstveni registar općinske/gradske imovine objavljuje tek 9 lokalnih samouprava.

Istraživanje za 2023. godinu pokazalo je da čak 65 LSU nema praksu redovnog objavljivanja dnevnih redova za sjednice OV/GV, a čak 110 LSU ne objavljuje zapisnike sa sjednica. Od 145 LSU, tek 45 ima audio ili video prenos sjednica.

Kada je riječ o budžetskoj transparentnosti, 11 LSU nema dostupne dokumente budžeta na svojim web stranicama, dok s druge strane 116 LSU ima dostupne dokumente budžeta za posljednje tri godine. Međutim, treba skrenuti pažnju na formate u kojima se objavljuju ovi dokumenti, s obzirom na to da nije rijetkost da se uglavnom radi o mašinski nečitljivim formatima, koji građanima/kama, medijima i nevladinom sektoru znatno otežavaju brz i jednostavan dolazak do traženih informacija.

Također, budžet za građane ima tek 26 LSU, a polugodišnje izvještaje o izvršenju budžeta objavljuje tek nešto manje od polovine LSU dok čak 57 nije imalo objavljenje završne budžetske izvještaje.

Glede transparentnosti javnih nabavki, kod 18 lokalnih samouprava nisu pronađeni planovi javnih nabavki ni za jednu od posljednje tri godine, dok tek 39 ima planove JN za posljednje tri godine. Pozive za javne nabavke čak 91 lokalna samouprava ne objavljuje na svojim web stranicama, dok odluke o javnim nabavkama nije bilo moguće pronaći za 23 LSU. Ugovore o javnim nabavkama objavljuju tek općina Stari Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo (RS) i Gacko.

Pristupačnost informacija: Izazov koji općine još nisu savladale

U oblasti pristupačnosti lokalne samouprave u BiH zadovoljavaju tek oko 18% postavljenih indikatora što upućuje na potrebu hitnog unapređenja odnosa LSU kada je riječ o pristupu informacijama i interakcije s građanima/kama. 

Naime, samo 67 LSU ima neki vid informativnog/građanskog biroa poput dokumentacijskih centara, javnih baza podataka i slično za građane/ke, medije i NVO sektor.

Kada je riječ od pristupu informacijama tek 55 LSU ima sekciju na web stranici posvećenu pristupu informacijama sa relevantnim ZOSPI informacijama, a samo 65 LSU ima objavljen ZOSPI vodič za građane/ke. Bazu zaprimljenih ZOSPI zahtjeva nema gotovo nijedna lokalna samouprava u BiH, te se kao pozitivan primjer može izdvojiti Općina Novo Sarajevo na čijoj je web stranici dostupna lista informacija dostavljenih na osnovu zahtjeva za pristup informacijama.

Indikativno je da lokalni nivo nije pretjerano zainteresovan ni za saradnju i odgovaranje na upite. Naime, na početku istraživanja za 2023. godinu, svim LSU dostavljeni su upitnici, a odgovor je stigao od samo 23 lokalne samouprave, što je poražavajuća činjenica. Posmatrajući ovo kao jedan od indikatora uspjeha saradnje s civilnim sektorom, jasno je da je ovo još jedan od razloga za zabrinutost.

U pogledu interakcije s građanima/kama, primjetno je da tek 35 LSU aktivno koristi društvenu mrežu Facebook za komunikaciju i informisanje građana/ki, dok najveći broj LSU - oko 70, povremeno koristi Facebook. S druge strane, društvenu mrežu Twitter/X aktivno koristi tek sedam lokalnih samouprava.

I oblast javnih rasprava/konsultacija potrebno je unaprijediti. Naime, primjetno je da većina institucija ne objavljuje planove javnih rasprava, a rijetko se mogu pronaći i pozivi na javne rasprave, kao i izvještaji sa provedenih rasprava.

Lokalne samouprave susreću se i sa izazovima u pogledu oblasti integriteta

U oblasti integriteta, lokalne saumouprave zadovojavaju tek oko 32% indikatora.

Naime, samo 28 LSU ima smjernice za iskazivanje zabrinutosti i pokretanje žalbi na web stranici, a tek 46 ima objavljen Plan integriteta ili neku drugu internu antikoruptivnu politiku koja podrazumijeva mjere za sprečavanje i uklanjanje različitih oblika koruptivnog i neetičkog ponašanja u instituciji.

S druge strane, u oblasti učinkovitosti lokalne samouprave u BiH ostvaruju najbolje rezultate, oko 71%. Treba naglasiti da se dio indikatora iz ove oblasti veže za upitnike, te su uglavnom pozitivno ocijenjeni ukoliko je institucija odgovorila na upitnik, zbog čega je rezultat u ovoj oblasti dosta veći nego u drugim oblastima. 

Većina institucija ima dostupne dokumente strategije razvoja, zajedno sa akcionim planom uz strategiju, što je jedan od rijetkih pozitivnih primjera indikatora kojeg ispunjava veliki broj lokalnih samouprava.

Hitna potreba za unapređenjem: Poduzeti konkretne korake kako bi se osigurala veća transparentnost lokalnih samouprava i povjerenje u iste

Monitoring otvorenosti lokalnih samouprava u BiH za 2023. godinu ukazuje na stare izazove: niska budžetska transparentnost i nedostatak transparentnosti u javnim nabavkama i dalje su prisutni. Pored toga, organizacijska transparentnost je kritično niska i proaktivna transparentnost u velikoj mjeri ovisi o volji trenutnih lidera LSU ili službenika/ica koji su zaposleni u lokalnim samoupravama.

Interakcija s građanima i pristup informacijama također su na niskom nivou. Građanima, medijima i nevladinom sektoru često je otežano da dođu do potrebnih informacija zbog neadekvatnih formata dokumenata i zastarjelih podataka kao što su pogrešne e-mail adrese i neaktivni telefonski brojevi.

Od iznimne važnosti je da lokalne samouprave prepoznaju istaknute probleme i ozbiljno pristupe njihovom rješavanju. Samo uz usvajanje modernih praksi, redovno ažuriranje informacija i jačanje komunikacije s građanima/kama moguće je ostvariti značajan napredak. Ova situacija zahtijeva hitne i konkretne korake kako bi se osigurala veća otvorenost, odgovornost i povjerenje u lokalne vlasti.